I na kraju, prihvaćaju se kao očite - samodokazive!
Arthur Schopenhauer
Bog i Hrvati!
Za Dom spremni!
Hrvatska Hrvatom!
USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Na temelju clana IX, (1) i (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Ustavotvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Ustavotvorne skupstine odrzanoj 30. ozujka 1994. godine, donosi
ODLUKU
O PROGLAŠENJU USTAVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Proglasava se Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Ustavotvorne skupstine odrzanoj 30. ozujka 1994. godine.
Ustav Fedracije Bosne i Hercegovine stupa na snagu u ponoc 30. ozujka 1994. godine.
US broj 1/94
30. ozujka 1994.godine
Sarajevo
Predsjedavajuci
Ustavotvornom skupstinom
Federacije BiH,
Mariofil Ljubic, s. r.
USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE *
Uvjereni da demokratske institucije temeljene na postivanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad izmedju sebe i svojih zajednica,
Odbijajuci nasilje rata,
U zelji da pridonesu unapredjenju mira,
U zelji da promicu slobodu pojedinca i razvijaju slobodno trziste,
Vodjeni nacelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Izjavom i nacelima Medjunarodne konferencije o bivsoj Jugoslaviji usvojenim na zasjedanju u Londonu, kao i o odlukama Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda koje se odnose na bivsu Jugoslaviju,
Na temelju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Bosne i Hercegovine,
Narodi i gradjani Bosne i Hercegovine, odlucni da osiguraju punu nacionalnu jednakost, demokratske odnose i najvise standarde ljudskih prava i sloboda, ovim osnivaju Federaciju Bosne i Hercegovine.
I. USPOSTAVA FEDERACIJE
Clanak 1.
(1) Bosnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i gradjani Republike Bosne i Hercegovine, ostvarujuci svoja suverena prava, preoblikuju unutarnji ustroj teritorija s vecinskim bosnjackim i hrvatskim pucanstvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciju Bosne i Hercegovine koja se sastoji od federalnih jedinica sa jednakim pravima i odgovornostima.
(2) Odluke o ustavnom statusu teritorija Republike Bosne i Hercegovine s vecinskim srpskim pucanstvom donijet ce se tijekom pregovora o miru na Medjunarodnoj konferenciji o bivsoj Jugoslaviji.
Clanak 2.
Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona). Metode i postupci fizickog odredjivanja granica izmedju kantona utvrdit ce se federalnim propisima. Kantoni ce se imenovatii iskljucivo po gradovima sjedistima kantonalnih vlasti ili po regionalno-zemljopisnim karakteristikama.
Clanak 3.
Sluzbeno je ime Federacije: Federacija Bosne i Hercegovine.
Clanak 4.
Glavni je grad Federacije Sarajevo.
Clanak 5.
(1) Federacija ima grb, zastavu, himnu i pecat, kao i druga znamenja kako odluci Parlament Federacije u skladu s tockom (2) ovog clanka.
(2) Za prihvacanje znamenja potrebna je vecina glasova u svakom domu Parlamenta Federacije, ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika u Domu naroda.
Clanak 6.
(1) Sluzbeni su jezici Federacije bosanski jezik i hrvatski jezik. Sluzbeno je pismo latinica.
(2) Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave.
(3) Dodatni jezici mogu se odrediti kao sluzbeni vecinom glasova u svakom domu Parlamenta Federacije, ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika u Domu naroda.
II. LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE
A. OPCE ODREDBE
Clanak 1.
Buduci da se nacela, te prava i slobode utvrdjena instrumentima navedenim u Dodatku ovog ustava primjenjuju na cijeloj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine, slijedece se odredbe odnose se na Federaciju.
Clanak 2.
Federacija ce osigurati primjenu najvise razine medjunarodno priznatih prava i sloboda utvrdjenih u dokumentima navedenim u Dodatku. Osobito:
(1) Sve osobe unutar teritorija Federacije uzivaju slijedeca prava:
a) na zivot;
b) na slobodu time da su uhidba i pritvor dopustivi samo po zakonu;
c) na jednakost pred zakonom;
d) na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boji koze, spola, jezika, vjere ili uvjerenja, politickih ili drugih stavova, nacionalnog ili socijalnog podrijetla;
e) na pravican krivicni postupak;
f) na zabranu mucenja, te okrutnog ili nehumanog postupka ili kaznjavanja;
g) na privatnost;
h) na slobodu kretanja;
i) na azil;
j) na zastitu obitelji i djece;
k) na imovinu;
l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu misljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, ukljucujuci privatni i javni vjerski obred; slobodu okupljanja; slobodu udruzivanja, ukljucujuci slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima, te slobodu neudruzivanja; slobodu na rad;
m) na izobrazbu;
n) na socijalnu zastitu;
o) na zdravstvenu zastitu;
p) na prehranu;
r) na utociste; i
s) na zastitu manjina i potencijalno ugrozenih skupina;
2) Svi gradjani uzivaju slijedeca prava:
a) na osnivanje i pripadanje politickim strankama; i
b) na politicka prava: sudjelovanje u javnim poslovima; jednakopravnog pristupa javnim sluzbama; da biraju i da budu birani.
Clanak 3.
Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak domovima svog podrijetla i obitavanja.
Clanak 4.
Sve osobe imaju pravo, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavstvom, na povratak svekolike imovine koje su liseni tijekom etnickog progona, te na nadoknadu svekolike imovine koja im se ne moze povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzete pod prisilom, posebice one sto se odnose na odreknuce od prava na zemlju i drugi imutak, smatraju se nistavnima.
Clanak 5.
Stjecanje i prestanak drzavljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz slijedece uvjete:
a) nijedna se osoba ne moze lisiti drzavljanstva proizvoljno, ili na nacin koji bi je ostavio bez drzavljanstva; i
b) svi gradjani imaju pravo zadrzati i drzavljanstvo druge drzave.
Clanak 6.
Svi sudovi, upravne ispostave tijela koja obnasaju javna ovlastenja i druga tijela federalne vlasti primjenjivat ce i postovati prava i slobode predvidjene u dokumentima navedenim u Dodatku. Sud za ljudska prava osnovat ce se u skladu sa clankom IV.C. 18.
Clanak 7.
Sve mjerodavne vlasti u Federaciji suradjivat ce sa svim medjunarodnim promatrackim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i s nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Dodatku.
B. PRVA IMENOVANJA I FUNKCIJE OMBUDSMANA
1. Opce odredbe
Clanak 1.
(1) Postoje tri ombudsmana: jedan Bosnjak, jedan Hrvat i jedan druge nacionalnosti, koje imenuje Parlament Federacije, u skladu sa zakonom koji donosi tri godine nakon stupanja na snagu ovog ustava.
(2) Svaki ombudsman, uz suglasnost Predsjednika Federacije, imenuje jednog ili vise zamjenika. Oni posebice nastoje imenovati zamjenike u opcinama s pucanstvom koje ne odrazava nacionalni sastav kantona u cjelini. Mjerodavne vlasti potpomazu ta nastojanja.
(3) Trajanje mandata ombudsmana i njihovih zamjenika jednako je trajanju mandata predsjednika i sudaca Vrhovnog suda.
(4) Svaki ombudsman imenuje dodatno osoblje prema sredstvima proracuna koja u tu svrhu odobri Vlade Federacije ili na pocetku, Premijer:
Clanak 2.
(1) Ombudsmani duzni su stititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamcene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Dodatku, te ustavima kantona. Oni posebice djeluju na otklanjanju posljedica povreda tih prava i sloboda, a osobito posljedica etnickog progona.
(2) U obnasanju svojih duznosti, ombudsmani se moraju rukovoditi zakonom i nacelima cudoredja i pravde.
Clanak 3.
Svaki ombudsman obavlja svoje duznosti samostalno, osim kad je u ovom ustavu drukcije predvidjeno. Ombudsmani mogu suradjivati u obnasanju bilo koje od svojih duznosti.
Clanak 4.
Ombudsmani su neovisni u obnasanju svojih duznosti, i nijedna se osoba
ili drzavno tijelo ne smije mijesati u te duznosti.
2. Nadleznosti i ovlasti ombudsmana
Clanak 5.
Ombudsmani mogu ispitivati djelatnosti bilo koje ustanove Federacije, kantona ili opcina, kao i bilo koje druge ustanove ili osobu koja negira ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljucujuci i slucajeve u kojima se to cini etnickim progonom ili odrzavanjem njegovih posljedica.
Clanak 6.
1) (Ombudsman ima pravo pokretati postupke pri mjerodavnim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u tijeku, ukljucujuci i postupke na Sudu za ljudska prava.
(2) Kao sto je predvidjeno clankom IV. C. 8, ombudsman ima pravo traziti pomoc sudbene policije.
Clanak 7.
(1) U obavljanju svojih duznosti ombudsman moze pregledavati sve sluzbene dokumente, ukljucujuci i tajne, kao i sudske i upravne spise, te zahtijevati suradnju bilo koje osobe, ukljucujuci i sluzbene, posebice suradnju u pribavljanju relevantnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsman moze prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih tijela, te moze stupiti na bilo koje mjesto gdje borave ili rade osobe lisene slobode i prekontrolirati ga.
(2) Ombudsmani, njihovi zamjenici i sve osobe koje obavljaju ispitivanja prema tocki (1) ovog clanka, duzni su cuvati tajnost dobivenih informacija, te sa svim dokumentima i spisima postupati u skladu sa vazecim propisima, osim u slucaju predvidjenom u clanu II. B. 8.
3. Izvjesca ombudsmana
Clanak 8.
(1) Svaki ombudsman podnosi godisnje izvjesce Premijeru i zamjeniku Premijera, predsjednicima svih kantona i Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji.
(2) Ombudsman moze, u bilo koje vrijeme, podnijeti posebno izvjesce mjerodavnom federalnom, kantonalnom, opcinskom ili medjunarodnom tijelu. Domace ustanove duzne su odgovoriti u roku koji odredi ombudsman.
(3) U izvjesca navedena u tockama (1) i (2) ovog clanka ombudsman moze ukljuciti bilo koji materijal opisan u clanku II. B. 5. i poduzeti mjere za zastitu informacija koje zahtijevaju tajnost.
4. Propisi ombudsmana
Clanak 9.
Svaki ombudsman sastavlja ili ombudsmani zajednicki sastavljaju, propise koji odredjuju njihovu organizaciju i nacine obavljanja duznosti. Propisi se objavljuju u sluzbenom glasilu Federacije. Parlament Federacije moze zakonom promjeniti te propise.
III. PODJELA OVLASTI IZMEDJU FEDERALNE I KANTONALNE VLASTI
Clanak 1.
U iskljucivoj su ovlasti Federacije:
a) vodjenje vanjskih poslova;
b) organiziranje i vodjenje odbrane Federacije i zastita njezinih granica, ukljucujuci i osnivanje zajednickog zapovjednistva svih vojnih snaga u Federaciji, nadzor nad vojnom proizvodnjom i zakljucivanje vojnih sporazuma;
c) drzavljanstvo;
d) utvrdjivanje gospodarske politike, ukljucujuci planiranje i obnovu, te politiku koristenja zemljista na federalnoj razini;
e) donosenje propisa o trgovini, ukljucujuci carine, o medjunarodnoj trgovini i financijama, trgovini unutar federacije, pravima vezanim uz industrijsko vlasnistvo, o standardizaciji proizvoda, vrijednosnim papirima te o komunikacijama;
f) donosenje propisa o financijama i financijskim institucijama, ukljucujuci uspostavu i nadzor nad valutom Federacije, stvaranje monetarne i fiskalne politike, te osnivanje sredisnje banke;
g) suzbijanje medjunarodnog i medjukantonalnog kriminala, posebice terorizma, neovlastene trgovine drogom i organiziranog kriminala, te saradnju sa Interpolom;
h) dodjela elektronskih frekfencija za radio, televiziju, te u druge svrhe;
i) utvrdjivanje energetske politike, ukljucujuci raspodjelu izmedju kantona te osiguranje i odrzavanje potrebne infrastrukture; i
j) financiranje djelatnosti federalne vlasti i djelatnosti pod pokroviteljstvom federalne vlasti, oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.
Clanak 2.
Ovlasti su federalne vlasti i kantona slijedece:
a) jamcenje i provedba ljudskih prava;
b) zdravstvo;
c) ekoloska politika;
d) komunikacijska i prometna infrastruktura;
e) socijalna politika;
f) provedba zakona i drugih propisa o drzavljanstvu;
g) useljavanje i azil;
h) turizam; i
i) iskoristavanje prirodnih bogatstava.
Clanak 3.
(1) Prema potrebama, ovlasti iz clanka III. 2. mogu se ispinjavati zajednicki ili zasebno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.
(2) U skladu s tim kantoni i federalna vlast medjusobno se dogovaraju na trajnoj osnovi glede svojih ovlasti.
(3) U ispunjavanju svojih ovlasti, kada je rijec o zakonima i propisima koji su obavezujuci na cijelom podrucju Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast djeluje postujuci ovlasti kantona, specificnu situaciju u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnost u provedbi. Federalna vlast ima pravo stvarati politiku i donositi zakone glede svake od ovih ovlasti.
(4) U ispunjavanju ovih ovlasti, u skladu s ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni se obracaju medjukantonalnom vijecu za uskladjivanje medjukantonalnih pitanja i za dosljedno rjesavanje pitanja sto ukljucuju interese koji su izvan njihovih kantonalnih granica, te provode, dopunjavaju i u slucaju potrebe razradjuju ili predlazu odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone glede svake od ovih ovlasti.
Clanak 4.
Kantonima pripadaju sve ovlasti koje nisu izricito dodjeljene federalnoj vlasti. Posebice su mjerodavni za slijedece:
a) uspostava i nadziranje snaga policije koje nose jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama,
b) stvaranje naobrazbene politike, ukljucujuci donosenje propisa o naobrazbi te osiguranje naobrazbe;
c) stvaranje i provedba kulturne politike;
d) stvaranje stambene politike, ukljucujuci donosenje propisa o uredjivanju i izgradnji stambenih objekata;
e) stvaranje politike u svezi s reguliranjem i osiguravanjem javnih sluzbi;
f) donosenje propisa o koriscenju lokalnog zemljista, ukljucujuci zoniranje;
g) donosenje propisa o lokalnim poslovnim i karitativnim djelatnostima i njihovo unapredjivanje;
h) donosenje propisa o lokalnim energetskim postrojenjima i osiguranje njihove dostupnosti;
i) stvaranje politike glede radio i TV postaja, njihove gradnje ukljucujuci donosenje propisa o radio i TV postajama, te osiguranje njihovog rada;
j) provedba socijalne politike i uspostava sluzbi socijalne zastite;
k) stvaranje i provedba politike kantonalnog turizma, razvoj turistickih resursa;
l) financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.
IV. USTROJ FEDERALNE VLASTI
A. ZAKONODAVNA VLAST FEDERACIJE, PARLAMENT FEDERACIJE
1. Zastupnicki dom
Clanak 1.
Zastupnicki se dom sastoji od 140 zastupnika.
Clanak 2.
Mandat zastupnika u Zastupnickom domu traje cetiri godine, osim ako se Dom ne raspusti u skladu s ovim ustavom.
Clanak 3.
(1) Zastupnike u Zastupnickom domu demokratski biraju biraci s pravom glasa na izravnim izborima, na podrucju cijele Federacije. Svaki glasac ima pravo tajno glasovati jednim glasackim listicem za bilo koju registriranu stranku.
(2) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka duzna je objaviti popis svojih kandidata. Izabrani zastupnici u Zastupnickom domu iz svake stranke osobe su s vrha izborne liste te stranke, prema broju dobijenih glasova. Zamjene za zastupnike biraju se izmedju onih koji su na vrhu ostatka liste.
Clanak 4.
Svaki glasac sa pravom glasa moze biti zastupnikom u Zastupnickom domu.
Clanak 5.
Zastupnicki se dom saziva prvi put najkasnije dvadeset dana nakon objave rezultata izbora.
2. Dom naroda
Clanak 6.
Dom se naroda sastoji od trideset izaslanika Bosnjaka i trideset izaslanika Hrvata kao i izaslanikadrugih naroda ciji je broj u istom omjeru prema sezdeset kao sto je i broj zastupnika kantonalnih zakonodavnih tijela koji se ne izjasnjavaju kao Bosnjaci i Hrvati u odnosu na broj bosnjackih odnosno hrvatskih zastupnika u kantonalnim zakonodavnim tijelima.
Clanak 7.
Mandat izaslanika u Dom naroda traje cetiri godine, osim ako se Dom naroda ne raspusti u skladu s ovim ustavom.
Clanak 8.
Broj izaslanika koji se bira za Dom naroda u svakom kantonu razmjeran je nacionalnom sastavu pucanstva kantona. U okviru tog broja, postotak bosnjackih, hrvatskih i drugih izaslanika kantona odgovara, sto je vise moguce, postotku bosnjackih, hrvatskih i drugih zastupnika u zakonodavnom tijelu doticnog kantona. U Domu naroda bit ce najmanje jedan Bosnjak, jedan Hrvat i jedan izaslanik drugog naroda iz svakog kantona koji imaju barem jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, a ukupni broj izaslanika Bosnjaka, Hrvata i drugih bit ce u skladu sa clankom IV. A. 6.
Bosnjacke, hrvatske i druge izaslanike iz svakog kantona biraju odgovarajuci zastupnici u zakonodavnom tijelu doticnog kantona.
Clanak 9.
Izaslanici se biraju iz redova zastupnika u kantonalnom zakonodavnom tijelu.
Clanak 10.
Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana nakon sto su izabrana kantonalna zakonodavna tijela.
3. Opce odredbe
Clanak 11.
Svaki dom bira iz redova svojih clanova predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja Doma, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, i prihvaca svoj pravilnik kojim se mogu predvidjeti i drugi duznosnici.
Clanak 12.
Rad oba doma je javan, osim u iznimnim slucajevima, predvidjenim njihovim pravilnicima, te oni objavljuju zapise o svojim raspravama i odlukama.
Clanak 13.
(1) Clanovi ni jednog ni drugog doma nece biti krivicno gonjeni niti odgovorni u gradjanskom postupku za djela ucinjena u vrsenju svoje duznosti.
(2) Ni jedan clan jednog ili drugog doma nece biti pritvoren ili uhicen od bilo kojeg tijela federalne vlasti bez odobrenja doma ciji je clan.
Clanak 14.
Clanovi oba doma bit ce placeni kako je predvidjeno zakonom. Placa se ne povecava niti smanjuje tijekom mandata, osim u svrhu prilagodbe troskova zivota.
Clanak 15.
Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u razumnom roku od njihova prihvacanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odgadja odlucivanje o nekom zakonu, on moze sazvati zajednicku komisiju, koju sacinjava najvise deset clanova iz svakog doma, kako bi se u roku od deset dana, utvrdio prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma.
Clanak 16.
(1) Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogucnosti donositi potrebne zakone, on moze, uz suglasnost Dopredsjednika Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, time da se dom ne moze raspustiti u tijeku jedne godine od njegova prvog saziva.
(2) Predsjednik Federacije raspusta oba doma kad oni ne uspiju usvojiti proracun Federacije prije pocetka proracunske godine.
4. Odlucivanje u domovima
Clanak 17.
Ukoliko Ustav ne predvidja drukcije, odluke Parlamenta Federacije zahtijevaju odobrenje oba doma, osim za pravilnike i deklaracije koje domovi samostalno donose.
Clanak 18.
Odluke sto su od vitalnih interesa za bilo koji od konstitutivnih naroda zahtijevaju suglasnost vecine izaslanika u Domu naroda, ukljucujuci vecinu bosnjackih izaslanika i vecinu hrvatskih izaslanika. Na ovu se odredbu moze pozvati vecinskim glasovanjem bosnjackih ili hrvatskih izaslanika. Ako je vecina preostalih izaslanika protiv pozivanja na ovu odredbu, osniva se Zajednicka komisija bosnjackih i hrvatskih izaslanika radi rjesavanja tog pitanja. Ukoliko ga Komisija ne rijesi u roku od tjedan dana od pozivanja na ovu odrebu, pitanje rjesava Ustavni sud u hitnom postupku.
Clanak 19.
Druge se odluke donose jednostavnim vecinskim glasovanjem u svakom od domova, osim ako pravilnikom tog doma ili u ovom ustavu predvidjeno drugacije.
5. Ovlasti Parlamenta Federacije
Clanak 20.
(1) Uz ostale ovlasti predvidjene ovim ustavom, Parlament Federacije je odgovoran za:
a) izbor Predsjednika Federacije i Dopredsjednika Federacije, kako je predvidjeno u clankom IV. B. 2;
b) trazenje u skladu sa clankom IV. B. 3 (1) od Ustavnog suda da odluci treba li smijeniti Predsjednika Federacije ili Dopredsjednika Federacije;
c) potvrda clanova Vlade Federacije vecinskim glasovanjem;
d) donosenje zakona o obnasanju duznosti u federalnoj vlasti, koji stupaju na snagu kako je u njima predvidjeno, ali ne prije no sto su objavljeni u sluzbenom glasilu Federacije;
e) davanje suglasnosti za svaku uporabu vojne sile od strane Federacije, sto mora biti u skladu sa medjunarodnim pravom;
f) davanje ovlasti kantonima da sklapaju sporazume s drzavama i medjunarodnim organizacijama;
g) davanje uputa Premijeru o vodjenju vanjskih poslova;
i) financiranje vojnih snaga Federacije i odobravanje imenovanja casnika, kako je utvrdjeno clankom IV. B. 8. ovog ustava;
j) donosenje proracuna Federacije i donosenje zakona kojima se razrezuje porez ili na drugi nacin osigurava potrebno financiranje; i
k) obnasanje drugih duznosti koje su mu dodjeljene.
Clanak 21.
Svaki dom moze provoditi istragu i u tu svrhu pribavljati svjedocenja, dokaze i dokumente.
B. IZVRŠNA VLAST FEDERACIJE
1. Predsjednik i Dopredsjednik Federacije
Clanak 1.
Predsjednik Federacije je drzavni poglavar.
Clanak 2.
Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub bosnjackih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu. Izbor Predsjednika i Dopredsjednika Federacije moraju zajedno odobriti vecinom glasova Zastupnicki dom, a onda Dom naroda, ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika. Ukoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacijsku listu, klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. Izabrane osobe ce naizmjenice, po godinu dana, biti Predsjednik Federacije, a potom Dopredsjednik Federacije, tijekom cetvorogodisnjeg razdoblja. Susljedni predsjednici Federacije ne mogu pripadati istom konstitutivnom narodu.
Clanak 3.
(1) Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smijeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Federacije, odnosno po zahtijevu dvije trecine clanova svakog doma, uz obrazlozenje da je doticni duznosnik prekrsio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu duznost,.
(2) Ako Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije umre, bude smijenjen ili je po misljenju Vlade, usvojenom konsenzusom, trajno nesposoban ispunjavati svoje ustavne duznosti, u roku trideset dana pokrece se postupak predvidjen clankom IV. B. 2. od strane klubova izaslanika u Domu naroda da bi se popunilo ispraznjeno mjesto do kraja mandata. Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije obnasa i jednu i drugu duznost u roku predvidjenom u predhodnoj recenici ili dotle dok je, po misljenju clanova Vlade usvojenom konsenzusom, drugi privremeno nesposoban obnasati svoje duznosti; potrebna suglasnost trazit ce se od onog predsjedatelja doma Parlamenta Federacije koji je pripadnik drugog konstitutivnog naroda. Ako se oba polozaja isprazne, za potrebito ce razdoblje predsjedatelj Doma naroda obavljat duznost Predsjednika Federacije, a predsjedatelj Zastupnickog doma duznost Dopredsjednika Federacije.
2. Vlada Federacije
Clanak 4.
Vladu se Federacije sastoji od Premijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika Premijera i ministara, od kojih svaki ima zamjenika. Nijedan zamjenik, ukljucujuci zamjenika Premijera, ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. Zamjenik Premijera obavlja duznost ministra odbrane ili ministra vanjskih poslova.
Clanak 5.
(1) Predsjednik Federacije, u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj polozaj. Za imenovanje je potrebno odobrenje vecine Zastupnickog doma. Svako nepopunjeno mjesto popunjava se istim postupkom. Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima.
(2) Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz suglasnost Dopredsjednika Federacije, bilo veciskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera.
Clanak 6.
(1) Odluke Vlade Federacije koje se ticu vitalnih interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda, donose se konsenzusom. Na ovu odredbu moze se pozvati jedna trecina ministara, osim Premijera i zamjenika Premijera, ukoliko dugacije ne odredi Ustavni sud u hitnom postupku koju zatraze Premijer ili zamjenik Premijera. U svrhu ispunjenja ove odredbe, odluke Vlade odnose se samo na odluke navedene u clancima IV. B. 3. (2), IV. B. 9. i VIII. 1.
(2) Osim u okolnostima opisanim u clanku IV. B. 3. (2). kada Premijer zakljuci da Vlada ne moze postici konsenzus u uvjetima opisanim u tocki (1) ovog clanka, on ce prenijeti sporno pitanje Predsjedniku ili Dopredsjedniku Federacije, onome koji ne pripada istom konstitutivnom narodu kojem pripada Premijer, radi donosenja odluke bez odlaganja.
3. Raspodjela izvrsnih ovlasti
Clanak 7.
Osim ako ovim ustavom nije dugacije utvrdjeno:
a) Predsjednik je Federacije odgovoran za:
(I)imenovanje Vlade, sefova diplomatskih misija, vojnih duznosnika, sudac federalnih sudova, u skladu sa clancima IV. B. 5, IV. B. 8 i IV. C. 6;
(II) poslove u svojstvu vrhovnog zapovjednika oruzanih snaga Federacije,
(III) vodjenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmana i sudaca u skladu sa clankom II. B. 1 (2) i IV. C. 6. b);
(IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihova donosenja u skladu sa clankom IV. A. 17 do 19;
(V) potpisivanje i ratificiranje medjunarodnih sporazuma u ime Federacije u skladu sa clankom IV. B. 7 (d);
(VI) primanje i akreditiranje veleposlanika; i
(VII) davanje pomilovanja za djela utvrdjena federalnim zakonima, osim u slucajevima ratnih zlocina, zlocine protiv covjecnosti i genocida.
b) Dopredsjednik je Federacije odgovoran da:
(I) zamjenjuje Predsjednika Federacije u okolnostima navedenim u clanku IV. B. 3.
(II) djeluje zajedno s Predjsjednikom Federacije u onim situacijama kad se od Predsjednika trazi da postupa u suglasju s njim; i
(III) obanasa one duznosti koje mu dodjeli Predsjednik ili Parlament Federacije.
c) Premijer je odgovoran da:
(I) provodi politiku i izvrsava zakone federalne vlasti uz obvezu da se brine o provedbi sudskih odluka sudova Federacije;
(II) predlaze smjenjivanje Predsjednika federacije kako je utvrdjeno clankom IV.B. 3. (2);
(III) podnosi prijedloge i preporuke glede zakonodavstva; i
(IV) izradjuje prijedloge proracuna Parlamentu Federacije.
d) Predsjednik Federacije i Premijer zajednicki su odgovorni za vodjenje vanjskih poslova prema temelju smjernica Parlamenta Federacije po clanku IV. A. 20. (1). (g).
c) Zamjenik Premijera odgovoran je da:
(I) obnasa duznosti ministra za obranu ili ministra vanjskih poslova;
(II) pomaze Premijeru u provedbi politike i izvrsavanju zakona Federacije;
(III) odlucuje da li ce se traziti misljenje Ustavnog suda; i
(IV) obnasa duznost Premijera kad to ovaj ne moze ili kad je mjesto ispraznjeno sve dok novi Premijer ne preuzme duznost.
f) Svaki je ministar odgovoran da:
(I) provodi federalnu politiku i izvrsava federalne zakone u okviru ovlasti svojega ministarstva ili kako mu odredi Premijer;
(II) podnosi prijedloge i preporuke glede zakona u okviru ovlasti svojega ministarstva ili kako mu odredi Premijer;
(III) koordinira i nadzire, te upravlja radom svojega ministarstva;
(IV) izdaje upute, instrukcije, direktive i donosi propise glede
provedbe zakona koji se odnose na njegovo ministarstvo i u svezi sa
zadacama sto mu ih dodijeli Premijer, a u skladu s ovim ustavom i zakonima Federacije;
(V) priprema, objasnjava i analizira prijedlog proracuna u svezi s ovlastima svojeg ministarstva ili obavlja druge zadace sto mu ih Premijer stavi u duznost;
(VI) odgovara na pitanja bilo kojeg doma Parlamenta Federacije iz djelokruga svojeg ministarstva ili izvrsava svaku drugu zadacu koji mu povjeri Premijer;
(VII) pomaze Premijeru u provedbi federalne politike i izvrsenju federalnih zakona; i
(VIII) odlucuje da li ce odobriti pokretanja postupka predvidjenog u clanku IV. B. 6. (1).
g) Svaki je zamjenik ministra odgovoran da:
(I) pomaze ministru u provedbi politike i primjeni zakona federalne vlasti;
(II) pomaze ministru u obnasanju drugih duznosti opisanih u tocki (f) ovog clanka; i
(III) obanasa duznosti ministra ukoliko to ministar nije u stanju ili ako je mjesto ispraznjeno, sve dok novi ministar ne preuzme duznost.
Clanak 8.
Predsjednik Federacije u saglasju s Dopredsjednikom Federacije, imenuje sefove diplomatskih misija u konzultaciji s Premijerom ili s kandidatom za Premijera, te imenuje casnike vojnih snaga. Za ta je imenovanja potrebno odobrenje vecine svakog doma Parlamenta Federacije pod uvjetom da je za prihvacanje imenovanja clanova zajednickog zapovjednistva vojnih snaga u Domu naroda potrebna vecina glasova izaslanika Bosnjaka i izaslanika Hrvata.
Clanak 9.
Vlada Federacije je ovlastena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slucaju opasnosti po zemlju ukoliko Parlament Federacije nije u stanju djelovati. Ovakva ce uredba imati snagu zakona te ne smije umanjiti prava i slobode utvrdjene Ustavom. Svaka uredba prestaje vaziti najkasnije krajem tridesetog dana nakon njena proglasenja, osim ako odmah ne prestane vaziti negativnom odlukom Parlamenta ili krajem desetog dana nakon njena proglasenja, ukoliko Parlament Federacije zasjeda u vrijeme kada se uredba proglasava. Uredba proglasena dok Federacija upotrebljava oruzane snage u skladu sa ovim Ustavom ostaje na snazi do petog dana iduce sjednice Parlamenta Federacije i tada prestaje vaziti,ukoliko nije odobrena, ali ni u kojem slucaju duze od sest mjeseci. Nakon prestanka vazenja uredba se ne produzava i ne obnavlja niti djelimice mijenja mimo odluke Parlamenta Federacije i njegove suglasnosti.
4. Imunitet
Clanak 10.
Predsjednik Federacije, Dopredsjednik Federacije, Premijer, zamjenik Premijera i ostali clanovi Vlade ne mogu biti krivicno gonjeni niti odgovorni u gradjanskom postupku za bilo kakva djela ucinjenu u vrsenju svoje duznosti.
C. SUDBENA VLAST FEDERACIJE
1. Opce odredbe glede sudova
Clanak 1.
(1) Sudbene funkcije u Federaciji obavljaju sudovi Federacije navedeni u tocki (2) ovog clanka, kantonalni sudovi navedeni u clanku V. 11. i opcinski sudovi navedeni u clanku VI. 7.
(2) Sudovi su Federacije:
a) Ustavni sud,
b) Vrhovni sud,
c) Sud za ljudska prava.
Clanak 2.
Sva tijela vlasti izvrsavaju sve presude i naloge svih sudova navedenih u ovom ustavu, te pomazu u njihovoj provedbi.
Clanak 3.
Ako ovim ustavom nije drukcije odredjeno, pravilnici kakvi budu potrebni za osiguranje jedinstvenosti postupka i osnovnih nacela pravicnosti postupaka u sudovima utvrditi ce se zakonima Federacije. Kantonalno zakonodavno tijelo moze propisati dopunska pravila za ravnanje sudovima doticnog kantona i opcinskim sudovima. Podlijezuci tim pravilima, svaki se sud moze sam organizirati i donijeti dopunska pravila.
Clanak 4.
(1) Sudbena vlast u Federacije obavlja se neovisno i samostalno.
(2) Sudovi osiguravaju jednak tretman svim strankama u sudskim postupcima.
(3) Svi sudski postupci su otvoreni ako za odredjena iznimna stanja nije zakonski drukcije odredjeno. Presude se objavljuju javno.
2. Opce odredbe glede sudova Federacije
Clanak 5.
(1) Suci sudova Federacije trebaju biti istaknuti pravnici najvisih moralnih kvaliteta.
(2) Suci sudova Federacije nece biti krivicno gonjeni niti odgovorni u gradjanskom postupku za bilo kakva djela ucinjena u vrsenju svoje duznosti.
Clanak 6.
Ako se izricito izricito ne odredi drukcije:
a) Pri sudovima Federacije jednak je broj sudaca Bosnjaka i Hrvata. Ostali, takodjer, trebaju biti na odgovarajuci nacin zastupljeni pri svakom takvom sudu.
b) Suce sudova Federacije imenuje Predsjednik Federacije uz saglasju s Dopredsjednikom Federacije i uz potvrdu vecine izaslanika u Domu naroda.
c) Suci sudova Federacije obnasaju duznost do dobi svoje 70-te godine, osim ako prije ne daju ostavku ili ne budu s razlogom smjenjeni konsenzusom ostalih sudaca istog suda. Medjutim, prve suci izabrani po ovom ustavu obnasaju duznosti na rok od pet godina, ako ranije ne navrse 70 godina zivota, i mogu biti ponovo imenovani.
Clanak 7.
(1) Parlament Federacije zakonom osigurava place i druge uvjete sluzbe za suce sudova Federacije, koji su jednaki, osim sto se za predsjednika svakog pojedinog suda mogu odrediti posebni dodaci.
(2) Placa i drugi dodaci za suca ne mogu se umanjivati tijekom razdoblja njegova obnasanja duznosti na jednom od sudova Federacije.
Clanak 8.
(1) Ustanovljuje se sudbena policija radi pomoci sudovima u Federaciji u osiguranju informacija i nazocnosti svjedoka, privodjenja optuzenih osoba, u odrzavanju reda u sudnici i sigurnosti suda, te izvrsavanju sudskih naloga.
(2) Ukupni nacionalni sastav sudbene policije treba odrzavati ukupni nacionalni sastav pucanstva Federacije, a za svaku od lokalnih jedinica sastav doticnog kantona ili opcine.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanje sudbenom policijom.
(4) Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila po kojima sudbena policija moze pomagati ombudsmanu, na njegov zahtjev, u obavljanju njegovih duznosti.
3. Ustavni sud
Clanak 9.
Ustavni sud sastoji se od devet sudaca.
Clanak 10.
(1) Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje sporova:
a) izmedju kantona;
b) izmedju kantona i federalne vlasti;
c) izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti; i
d) izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti.
(2) Ustavni sud:
a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Dopredsjednika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trecine clanova bilo kojeg od domova Parlamenta Federacije, utvrdjuje je li neki prijedlog zakona koji je usvojen u jednom domu Parlamenta ili pak prijedlog zakona koji je usvojen u oba doma, u skladu s ovim ustavom;
b) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera, kantonalnog predsjednika ili jedne trecine zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona, utvrdjuje je li prijedlog zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu, ukljucujuci kantonalni ustav i njegove eventualne amandmane, u skladu sa ovim ustavom;
c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Dopredsjednika Federacije, Premijera ili zamjenika Premijera, utvrdjuje je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom;
d) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera ili ili pak doticnog kantonalnog predsjednika, utvrdjuje je li neki predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne ili opcinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.
(3) Ustavni sud takodjer odlucuje o ustavnim pitanjima koja mu predoci Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili pak neki kantonalni sud a koja se jave tijekom postupka pred doticnim sudom.
Clanak 11.
Kad Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili neki kantonalni sud procijene, tijekom aktualnog postupka pred doticnim sudom, da odgovarajuci zakon nije u skladu s ovim ustavom, zaustavit ce postupak i predociti to pitanje Ustavnom sudu u skladu s clankom IV. C. 10.(3).
Clanak 12.
Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuce, osobito ako:
a) Sud odlucuje o nekom sporu iz clanka IV. C. 10. (1). Sve stranke u sporu pokoravaju se toj odluci i pridrzavaju se svih naloga koje Sud izda tijekom postupka ili po njegovu dovrsetku;
b) Sud utvrdi da neki zakon ili pak prijedlog zakona ili drugi propis Federacije, nekog od kantona ili opcina nije u skladu s ovim ustavom takav zakon ili drugi propis nece se primjenjivati i ne stupa na snagu, ukoliko se ne izmjeni na nacin koji odredi Sud ili pak dok Sud ne odredi neke prijelazne mjere, koja ne mogu biti na snazi duze od sest mjeseci.
c) Sud odlucuje u nekom ustavnom pitanju predocenom po clanku IV. C. 10. (3), njegova odluka obvezujuca je za sud koji je predocio doticno pitanje u svezi s postupkom tijekom kojega se ono javilo, te ima isti ucinak kao u (b).
Clanak 13.
(1) U bilo kojem postupku prema clanku IV. C. 10. (1) imaju pravo biti zastupljene obje stranke u sporu. Sud moze dopustiti sudjelovanje u sporu i drugim tijelima vlasti za koja drzi da ih se taj spor tice.
(2) U bilo kojem postupku prema clanku IV. C. 10. (2) imaju pravo biti zastupljene osoba ili osobe koje su podnijele Sudu zahtijev za utvrdjivanje ustavnosti jednako kao i predstavnik doma ili zakonodavnog tijela koje je usvojilo doticni zakon.
(3) U bilo kojem postupku prema clanku IV. C. 10. (3) imaju pravo biti zastupljene sve stranke u postupku tijekom kojega se javilo sporno ustavno pitanje.
4. Vrhovni sud
Clanak 14.
Broj sudaca Vrhovnog suda prema potrebi utvrdjuje se zakonom Federacije, ali nije manji od devet.
Clanak 15.
(1) Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije, ukljucujuci i odlucivanje o zalbama na odluke kantonalnih sudova glede pitanja koja se odnose na Ustav, zakone i propise Federacije i druga pitanja predvidjena zakonodavstvom Federacije, osim onih iz djelokruga Ustavnog suda ili Suda za ljudska prava.
(2) Vrhovni sud takodjer ima takvu izvornu nadleznost kakvu mu osigurava zakonodavstvo Federacije.
Clanak 16.
Presude Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce. Presude, kao i svi nalozi Suda glede priziva prema clanku IV. C. 15. (1), posebice su obavezujuca za stranke u postupku kao i za sud na ciju je odluku zalba bila ulozena.
Clanak 17.
Kad Vrhovni sud obavlja poslove iz svoje izvorne nadleznosti prema clanku IV. C. 15. (2), on ima, dodatno ovlastima sto ih zakonodavstvo izricito daje, iste ovlasti kao i drugi prvostepeni sudovi prema zakonima spomenutim u clanku IV. C. 3.
5. Sud za ljudska prava
Clanak 18.
(1) Sud za ljudska prava sastoji se od tri suca, jednog Bosnjaka, jednog Hrvata i jednog pripadnika drugog naroda.
(2) Ako Sud zakljuci da njegov posao iziskuje sudjelovanje vise sudaca radi pravodobnog rjesavanja slucajeva, Parlament Federacije zakonski ce imenovat dodatni broj sudaca, a u skladu s gore navedenim razmjerom.
Clanak 19.
Ovlasti Suda za ljudska prava obuhavacaju sva pitanja sto se odnose na ustavne ili druge zakonske odredbe, u svezi s ljudskim pravima ili temeljnim slobodama ili u svezi s bilo kojim od instrumenata navedenih u Dodatku. Sud je mjerodavan za slucajeve pokrenute nakon 1. sijecnja 1991. godine.
Clanak 20.
Svaka strana nekog priziva u kojem je neki drugi sud Federacije ili kantona izrekao presudu bez prava na zalbu i koja nije predmetom bilo kojeg drugog zalbenog suda, iz razloga koji se ne odnosi na istek vremenskog roka za koji je vezana strana sto pokrece zalbu, moze se na takvu presudu zaliti Sudu na osnovi svakog pitanja u nadleznosti Suda. Sud moze izdati naloge ili pruziti drugu pomoc po svojem nahodjenju. Odluka Suda konacna je i obvezatna.
Clanak 21.
(1) Zalba se moze uputiti i na Sud ukoliko je rijec o postupku s neopravdano dugim zastojem pri bilo kojem drugom sudu Federacije ili kantona.
(2) Sud oducuje hoce li prihvatiti takvu zalbu nakon preliminarnog razmatranja je li se postupak pri drugom sudu neopravdano oduzio i je li predmet zalbe u njegovu nadlestvu.
(3) Sud moze poduzeti i druge mjere u cilju osiguranja ekspeditivnosti postupka.
Clanak 22.
Ustavni sud, Vrhovni sud Federacije ili bilo koji kantonalni sud mogu na zahtjev bilo koje zalbene strane u postupku pred njim, ili na vlastitu inicijativu u svezi s takvom zalbom uputiti Sudu za ljudska prava neko pitanje koje se javi u svezi s zalbom, ukoliko je takvo pitanje u svezi bilo kojeg predmeta iz djelokruga toga suda. Odgovor Suda obvezatan je za sud koji upucuje takvo pitanje.
Clanak 23.
(1) Sud za ljudska prava sam utvrdjuje svoj poslovnik i ustrojstvo.
(2) Svako sudbeno vijece mora imati sastav kakav je za Sud propisan u clanku IV. C. 18. (1).
(3) Sud ce omogucavati pismene i usmene iskaze u svakom postupku u skladu s clancima IV. C. 20. do 22.
V. KANTONALNE VLASTI
1. Opce odredbe
Clanak 1.
Svaki kanton pri provedbi obveza opisanih u clancima III. 2. i 4.:
a) Poduzima sve potrebne mjere zastite ljudskih prava i sloboda navedenih u clancima II. A. 1. do 7. i predvidjenih u instrumentima u Dodatku, te djeluje u skladu s ovim ustavom;
b) Izvrsava svoje obveze vodeci racuna o nacionalnom sastavu pucanstva u svakoj opcini.
Clanak 2.
(1) Svaki kanton moze prenijeti svoje ovlasti na opcine na svom teritoriju ili na federalnu vlast.
(2) Svaki kanton moze na opcine na svom teritoriju prenijeti ovlasti u svezi s naobrazbom, kulturom, turizmom, lokalnim poslovanjem i karitativnom djelatnoscu te radiom i televizijom, a duzan je to uciniti ako glede nacionalnog sastava vecinsko pucanstvo te opcine nije vecinsko pucanstvo u kantonu kao cjelini.
(3) Svaki kanton moze zakljucivati sporazume s drzavama i medjunarodnim organizacijama samo uz privolu Parlamenta Federacije.
Clanak 3.
Kantoni s bosnjackim ili hrvatskim vecinskim pucanstvom mogu osnovati vijeca kantona u cilju uskladbe politike i djelatnosti u pitanjima od zajednickog interesa za njihove zajednice, te radi izvjescivanja svojih predstavnika u Domu naroda. Vijeca mogu osnovati koordinacijska tjela, kao sto su odbori i radne skupine, radi razmjene informacija i uskladjivanja djelatnosti pojedinih kantona u provedbi njihovih ovlasti ali ne mogu ukljucivati vojne i politicke dogovore.
Clanak 4.
Svaki kanton ima ustav koji osigurava:
a) dolje spomenute institucije; i
b) zastitu prava i sloboda utvrdjenih u ovom ustavu.Ustavi kantona moraju biti u skladu s ovim ustavom.
2. Kantonalna zakonodavna tijela
Clanak 5.
(1) Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma ciji se broj zastupnika odredjuje razmjerno nacionalnom sastavu pucanstva, ali ne moze biti manji od 30 niti veci od 50.
(2) Zastupnici u kantonalnom zakonodavnom tijelu biraju se na rok od dvije godine.
(3) Zastupnike u kantonalnom zakonodavnom tijelu demokratskim putem biraju glasaci s pravom glasa na izravnim izborima na cijelom teritoriju kantona. Svaki glasac ima pravo tajnog glasovanja za bilo koju od registriranih stranaka.
(4) Prije izbora, svaka registrirana stranka duzna je objaviti popis svojih kandidata. Kantonalni zastupnici iz redova svake stranke biraju se medju osobama koje su na vrhu izborne liste doticne stranke; zamjene za zastupnike biraju se izmedju onih koji su na vrhu ostatka liste.
(5) Svaki glasac s pravom glasa moze biti biran za zastupnika u kantonalnom zakonodavnom tijelu.
(6) Kantonalno zakonodavno tijelo prvi put ce se sazvati najkasnije deset dana nakon objave rezultata izbora.
Clanak 6.
Kantonalno zakonodavno tijelo:
a) priprema i dvotrecinskom vecinom glasova odobrava kantonalni ustav;
b) bira predsjednika kantona, kako je predvidjeno clankom V. 8.;
c) bira kantonalne suce, kako sto je predvidjeno clankom V. 11;
d) poblize odredjuje nadleznosti kantonalnih i opcinskih sudova;
e) donosi druge propise potrebne za provedbu ovlasti kantona;
f) odobrava proracun kantona i donosi zakone o ubiranju poreza, te na drugi nacin osigurava potrebno financiranje.
Clanak 7.
(1) Svako kantonalno zakonodavno tijelo bira predsjedatelja izmedju svojih zastupnika i donosi poslovnik.
(2) Kantonalno zakonodavno tijelo vijeca javno, osim u izvanrednim slucajevima predvidjenim njegovim poslovnikom, a izvjesca o vijecanju i odlukama objelodanjuje.
(3) Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao sto je u njima utvrdjeno, ali ne prije no sto su objavljeni.
(4) Zastupnika u kantonalnom zakonodavnom tijelu ne moze se pozvati na krivicnu ili gradjansku odgovornost, pritvoriti niti na drugi nacin kaznjavati za izreceno misljenje ili glas koji je dao u tom zakonodavnom tijelu.
(5) Kantonalna zakonodavna tijela mogu voditi istrage i u tu svrhu zahtijevati pribavljanje dokaza u vidu isparava i iskaza svjedoka.
3. Kantonalna izvrsna vlast
Clanak 8.
(1) Svaki kanton ima svog predsjednika koji se bira vecinom glasova u zakonodavnom tijelu doticnog kantona medju kandidatima sto ih predlazu zastupnici.
(2) Predsjednik kantona bira se na dvije godine i ne moze biti izabran vise od dva puta zaredom.
(3) Dvotrecinskom vecinom glasova kantonalno zakonodavno tijelo moze smijeniti predsjednika kantona.
(4) Ako se mjesto kantonalnog predsjednika isprazni, zakonodavno tijelo kantona bira novog predsjednika u roku od 30 dana. U slucaju da kantonalni predsjednik privremeno nije u mogucnosti obnasati duznost, umjesto njega obnasa predsjednik kantonalnog zakonodavnog tijela.
(5) Vladu kantona imenuje predsjednik kantona i odobrava kantonalno zakonodavno tijelo vecinom glasova. O organizaciji kantonalne vlade odlucuje se u skladu s kantonalnim ustavom, time da ce vlada odrzavati nacionalni sastav pucanstva kao cjeline, ali u svakom slucaju osiguravati zastupljenost svakog konstitutivnog naroda.
Clanak 9.
Kantonalna vlada odgovorna je za:
a) provedbu kantonalne politike i ostvarivanje kantonalnih zakona, izvrsavanje odluka bilo kojeg kantonalnog ili federalnog suda, te svih obveza koje doticnom kantonu dodjeli federalna vlast;
b) pripremu prijedloga proracuna na odobravanje zakonodavnom tijelu kantona;
c) osiguranje suradnje kantonalne vlade sa obdusmanima;
d) nadzor istrage i krivicnog postupka u svezi s krsenjem kantonalnog zakona, kao i nadzor kantonalnom policijom, posebice u smislu udovoljavanja odredaba clanka V. 10; i
e) obavljanje drugih duznosti utvrdjenih zakonom ili kantonalnim ustavom.
Clanak 10.
Pri obavljanju duznosti u svezi s kantonalnom policijom, kantonalna vlada osigurava da nacionalni sastav policije odrzava nacionalni sastav pucanstva u tom kantonu, pod uvjetom da nacionalni sastav policije svake opcine mora odrzavati nacionalni sastav pucanstva u njoj.
4. Kantonalno sudstvo
Clanak 11.
(1) Svaki kanton ima sudove kojih je nadleznost prizivna u odnosu na opcinske sudove, a prvostepena u predmetima koji nisu u nadleznosti tih sudova, odnosno kako je predvidjeno zakonom.
(2) Kantonalne suce predlaze predsjednik kantona, medju vrsnim pravnicima, a bira ih vecinom glasova kantonalno zakonodavno tijelo, i to na na takav nacin da nacionalni sastav sudstva u cjelini odrazava nacionalni sastav pucanstva u tom kantonu.
(3) Kantonalni suci obnasaju duznosti do 70-te godine zivota, ukoliko ne podnesu ostavku ili ih se ne smjeni konsenzusom sudaca Vrhovnog suda. Uvjete obnasanja duznosti odredjuje kantonalno zakonodavstvo. Tijekom njihova mandata ne moze im se smanjiti placa ni drugi dodaci.
(4) Svaki kantonalni sud bira svog predsjednika.
VI. OPCINSKA VLAST
Clanak 1.
U obnasanju svojih duznosti svaka opcina:
a) poduzima sve potrebite korake u cilju osiguranja zastite prava i sloboda navedenih u clancima II. A. 1 do 7. i u instrumentima u Dodatku;
b) vodi racuna o nacionalnom sastavu svojega pucanstva.
Clanak 2.
(1) U opcini se ostvaruje lokalna samouprava.
(2) Opcina ima statut uskladjen s ovim ustavom, kantonalnim ustavom te sa kantonalnim zakonima.
Clanak 3.
(1) Svaka opcina ima opcinsko vijece.
(2) Mandat clanova opcinskog vijeca traje dvije godine, time sto mandat prvih clanova opcinskog vijeca traje godinu dana.
(3) Opcinske vijecnike na demokratski nacin biraju glasaci na izravnim izborima na cijelom podrucju opcine. Svaki glasac ima pravo na jedan tajni glas za bilo koju registriranu stranku. Svakoj stranci dodjeljuje se broj mandata u razmjeru s postotkom osvojenih glasova od ukupnog broja vazecih glasackih listica.
(4) Svaki punopravni glasac moguci je kandidat za obnasanje duznosti opcinskog vijecnika.
Clanak 4.
Opcinsko vijece:
a) Izradjuje i dvotrecinskom vecinom izglasava opcinski statut;
b) izabire nacelnika opcine;
c) odobrava opcinski proracun i donosi propise i uredbe o ubiranju poreza, te opcenito osigurava ona potrebita financijska sredstva sto ih ne pribavlja kanton ili federalna vlast;
d) donosi druge propise i uredbe potrebite u izvrsavanju obveza opcine.
Clanak 5.
(1) Opcinsko vijece organizira izbor predjesnika opcine, te utvrdjuje poslovnik podlozan federalnom i kantonalnom zakonodavstvu.
(2) Opcinsko vijece zasjeda javno, osim u iznimnim okolnostima predvidjenim u njegovom poslovniku, te vodi zapisnike o donesenim odlukama.
(3) Opcinski propisi stupaju na snagu kao sto je u njima propisano ali ne prije nego sto se objave.
Clanak 6.
Odgovornost opcinskog nacelnika:
a) postavljanje i smjenjivanje opcinskih duznosnika;
b) provedba opcinske politike i izvrsavanje opcinskih propisa kao i obnasanje svih duznosti sto ih na opcinu prenose kantonalna i federalna vlast;
c) osiguranje suradnje opcinskih duznosnika s obdusmanima;
d) podnosenje izvjesca opcinskom vijecu i javnosti o provedbi opcinske politike i svoje djelatnosti.
Clanak 7.
(1) Opcina ima sudove, koji se mogu osnovati i u saradnji s drugim opcinama. Opcinski su sudovi izvorno nadlezni za sve gradjanske i krivicne slucajeve, osim u opsegu u kojem je izvorna nadleznost prenesena nekom drugom sudu po ovom ustavu ili kantonalnom ustavu, po zakonu Federacije ili kantona.
(2) Opcinske sudove osniva i financira kantonalna vlast.
(3) Suce opcinskih sudova imenuje predsjednik najviseg kantonalnog suda nakon konzultacija s opcinskim nacelnikom.
(4) Opcinske suci obnasaju svoju duznost do dobi od 70 godina, ukoliko ne daju ostavku ili budu smijenjeni konsenzusom sudaca najviseg kantonalnog suda. Uvjeti njihove sluzbe utvrdjuju se kantonalnim zakonom. Tijekom sluzbe u opcinskim sudovima kantona placa i ostale naknade nece im se smanjivati.
VII MEDJUNARODNI ODNOSI
Clanak 1.
Medjunarodni odnosi Federacije temelje se na medjunarodnom subjektivitetu, teritorijalnom integritetu i kontinuitetu Republike Bosne i Hercegovine.
Clanak 2.
Medjunarodni odnosi Federacije temelje se na postovanju medjunarodnog prava, obveza iz medjunarodnih ugovora te na nacelu da se medjunarodni sporovi moraju rjesavati mirnim putem.
Clanak 3.
Medjunarodni ugovor i drugi sporazumi koji su na snazi glede Federacije, te opca pravila medjunarodnog prava cine dio zakonodavstva Federacije. U slucaju nesuglasja medjunarodnog ugovora i zakonodavstva, preovladava medjunarodni ugovor.
Clanak 4.
(1) Medjunarodni ugovore i druge sporazume potpisuje i ratificira u ime Federacije Predsjednik Federacije. Oni u Federaciji stupaju na sangu jedino ako ih odobri Parlament Federacije, osim kad je zakonom utvrdjeno da za odredjene vrste medjunarodnih ugovora i sporazuma nije potrebno to odobrenje.
(2) Predsjednik Federacije, na savjet Premijera, moze otkazati medjunarodne ugovore ili sporazume ukoliko to dopusta medjunarodno pravo, a duzan je to uciniti ako tako zahtijeva Parlament Federacije.
VIII AMANDMAN NA USTAV
Clanak 1.
(1) Amandmane na Ustav moze predlagati Predsjednik Federacije u suglasnosti s Dopredsjednikom, Vlada Federacije, Zastupnicki dom vecinom glasova ili Doma naroda vecinom glasova bosnjackih i hrvatskih izaslanika.
(2) O prijedlogu amandmana na Ustav ne moze se voditi konacna rasprava ni u jednom domu Parlamenta Federacije prije isteka roka od dva tjedna nakon sto je prvi put iznesen.
(3) Predlozeni amandman usvaja se:
a) u Domu naroda, obicnom vecinom, sto ukljucujue vecinu bosnjackih izaslanika i vecinu hrvatskih izaslanika;
b) u Zastupnickom domu, dvotrecinskom vecinom zastupnika.
Clanak 2.
Nikakav amandman na Ustav ne moze ukinuti ni umanjiti bilo koje pravo ili slobodu navedenu u clanku II. A. 1. do 7. niti izmijeniti ovaj clanak.
IX PRIHVACANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA TE PRIJELAZNE MJERE
Clanak 1.
(1) Ustavotvorna skupstina sastavljena od zastupnika izbranih na izborima 1990. godine u Skupstinu Republike Bosne i Hercegovine s jos uvijek vazecim mandatom, prihvatit ce i proglasiti Ustav Federacije.
(2) Za prihvacanje Ustava potrebna je dvotrecinska vecina u Ustavotvornoj skupstini ukljucujuci konsenzus izmedju vecine poslanstva hrvatskog naroda, sastavljenog od svih zastupnika hrvatskog naroda i vecine poslanstva bosnjackog naroda, sastavljenog od svih zastupnika bosnjackog naroda.
(3) Ovaj Ustav stupa na snagu u ponoc onog dana kad ga prihvati Ustavotvorna skupstina.
Clanak 2.
(1) Ustavotvorna skupstina:
a) prihvaca Ustav Federacije u skladu sa clankom IX. 1.;
b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju, Dopredsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju i Vladu Federacije u prijelaznom razdoblju, kako je utvrdjeno prema odredbama clanka IX. 3. (3); te
c) usvaja izborni zakon za prijelazno razdoblje, u skladu sa clankom IX. 3. (4) i clankom IX. 4. (1).
(2) Svi zakoni koje usvoji Ustavotvorna skupstina ostaju na snazi tek do isteka pet mjeseci nakon sto je prvi put sazvan Parlament Federacije, osim ako ih Parlament ne potvrdi.
Clanak 3.
(1) Do prvog saziva Zastupnickog doma, njegove funkcije prema ovom ustavu obavlja Ustavotvorna skupstina iz clanka IX 1. (1).
(2) Do prvog saziva Doma naroda, njegove funkcije po ovom ustavu obavljat ce Ustavotvorna skupstina. Kod odlucivanja za koje je izricito potrebno zasebno glasovanje bosnjackih i hrvatskih izaslanika u Domu naroda, glasovanja poslanstva Bosnjaka i Hrvata u Ustavotvornoj skupstini ispunit ce taj zahtjev.
(3) Cim ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skupstina bira Predsjednika Federacije i Dopredsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju, primjenjujuci na odgovarajuci nacin odredbe clanka IV. B. 2. Zajedno s tockama (1) i (2). Ti duznosnici u prijelaznom razdoblju, primjenjujuci odredbe clanka IV. B. 5. zajedno s tockom (1), kao i suce sudova Fedreacije u prijelaznom razdoblju, potom imenuju Vladu Federacije u prijelaznom razdoblju, primjenjujuci odredbe clanka IV. C. 6. (b). Predsjednik Federacije i Dopredsjednik Federacije u prijelaznom razdoblju te clanovi Vlade Federacije u prijelaznom razdoblju obavljaju funkcije odgovarajucih stalnih duznosnika po ovom ustavu sve dok se ne zamijene duznosnicima biranim ili imenovanim u skladu s clankom IX. 4.(2).
(4) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog ustava ustanovljuju se kantonalna zakonodavna tijela u prijelaznom razdoblju koja se sastoje od pet odbornika u svakoj opcinskoj skupstini koje izmedju sebe biraju odbornici svake takve skupstine izabrani na izborima 1990. godine, s jos uvijek vazecim mandatom. Ta zakonodavna tijela u prijelaznom razdoblju u roku od 10 dana biraju sva druga tijela u prijelaznom razdoblju u skladu s ovim ustavom.
(5) Cim ovaj ustav stupi na snagu, odbornici u svakoj opcinskoj skupstini izabrani 1990. godine, s jos uvijek vazecim mandatom, u najkracem mogucem roku biraju tijela u prijelaznom razdoblju u skladu s ovim ustavom.
Clanak 4.
(1) Izbori za Zastupnicki dom i Dom naroda odrzavaju se u roku od sest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog ustava, a za kantonalna zakonodavna tijela i opcinska vijeca u roku od pet mjeseci nakon stupanja na snagu ovog ustava. Tim izborima ravna zakon koji treba usvojiti Ustavotvorna skupstina vecinom glasova, ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih zastupnika i vecinu glasova hrvatskih zastupnika, a nadziru ih Ujedinjeni narodi i Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji.
(2) U roku od dva tjedna nakon sto se po prvi put sazove svaki od domova Parlamenta Federacije, domovi biraju Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. U roku od dva tjedna nakon toga izbora, Predsjednik Federacije, u saglasju s Dopredsjednikom Federacije, imenuje Vladu Federacije, a Zastupnicki dom po hitnom postupku razmatra imenovanja Vlade.
(3) Na javne duznosti u Federaciji ne biraju se osobe osudjene za ratne zlocine ili one protiv kojih je pokrenut sudski postupak zbog ratnih zlocina.
Clanak 5.
(1) Svi zakoni, drugi propisi i pravosudni poslovnici na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostaju na snazi u mjeri u kojoj se ne kose s ovim ustavom, ukoliko mjerodavno tijelo vlasti ne odredi drukcije.
(2) Svi medjunarodni ugovori i sporazumi na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostaju na snazi ukoliko ih ne opozove Predsjednik Federacije prema clanku VII. 4. (2).
Clanak 6.
Sve osobe na nekoj drzavnoj funkciji u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava zadrzavaju tu funkciju dok ne budu razrjesene u skladu s odgovarajucim zakonom, ili pak dok se ta funkcija ne ukine.
Clanak 7.
Objavljeni ce se rezultati popisa pucanstva iz 1991. godine na odgovarajuci nacin koristiti za sva izracunavanja koja zahtijevaju demografske podatke.
Clanak 8.
Svi aktualni postupci pred sudovima ili upravnim tijelima sto djeluju na podrucju Federacije na dan stupanja na snagu ovog ustava nastavljaju se ili ih se prenosi na druge sudove ili tijela koja se imaju ustanoviti prema ovom ustavu a u skladu sa zakonodavstvom koje odredjuje ovlasti tih sudova i tijela.
Clanak 9.
Slijedece odredbe u svezi s odredjenim prijelaznim medjunarodnim aranzmanima primjenjuju se na razdoblja navedena kako slijedi:
a) Dok Federacija ne usvoji propise predvidjene clankom IV. C. 3, sudovi u Federaciji mogu primjenjivati propise koji se ne kose s ovim ustavom.
b) Tijekom prijelaznog razdoblja predsjednik Vrhovnog suda moze sklapati aranzmane s odgovarajucim medjunarodnim tijelima radi obavljanja funkcija koje se ovime dodjeljuju sudskoj policiji.
c) Tijekom prvih pet godina nakon stupanja Ustava na snagu trojicu sudaca Ustavnog suda, iz redova stranaca i koji nisu drzavljani nijedne susjedne drzave, imenovat ce predsjednik Medjunarodnog suda pravde nakon konzultacija s Predsjednikom i Dopredsjednikom Federacije;
d)
(I) Sud za ljudska prava djelovat ce u okviru mehanizma kojeg je ustanovilo Vijece Evrope Rezolucijom 93 (6) svojega Ministraskog odbora, s tim da se ta rezolucija moze mijenjati sve dok bude primjenjivana na Federaciju.
(II) Sud za ljudska prava u pocetku se treba sastojat od sedam sudaca, od kojih ce trojica biti imenovana i obnasati duznosti u skladu s odredbama clanka IV. C. 6. Ministarski odbor Vijeca Europe imenuje cetvoricu sudaca u skladu sa Rezolucijom 93 (6). Ti suci ce biti stranci koji nisu drzavljani nijedne susjedne drzave;
(III) Ukoliko Sud za ljudska prava zakljuci da mu je za rad potrebno sudjelovanje vise sudaca kako bi se izbjeglo nepotrebno zavlacenje predmeta, Predsjednik Federacije dogovara s Vijecem Europe imenovanje dodatnih sudaca, u skladu s omjerom domacih i inozemnih sudaca navedenim u clanku IX. 9. d) (II).
e) Tijekom razdoblja ne manjeg od tri godine i u slucaju dok Parlament Federacije ne donese zakon u svezi s imenovanjem obdusmana, njih imenuje i razrjesava Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji nakon konzultacija s Predsjednikom i Dopredsjednikom Federacije.
Clanak 10.
Ovaj ustav primjenjuje se u distriktu Sarajevo i opcini grada Mostara dok su pod medjunarodnom upravom, ako drukcije ne odluci medjunarodni upravitelj koji ne smije odstupati od poglavlja II. o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Predsjednik Federacije tijekom razdoblja medjunarodne uprave konzultira se s medjunarodnim upraviteljim glede olaksavanja pune primjene ovog ustava u tim opcinama cim se to razdoblje okonca.
Clanak 11.
(1) Skupstina Republike Bosne i Hercegovine, izabrana 1990. godine nastavlja raditi s odgovornostima navedenim u Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, dok se ne postigne i provede konacni mirovni sporazum glede Bosne i Hercegovine.
(2) Predsjednistvo Republike Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Bosne i Hercegovine zadrzavaju svoje ovlasti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine dok konacni mirovni sporazum ne postigne i provede, s tim da ovlasti ne smiju utjecati na bilo kakve ovlasti drzavnih tijela uspostavljenih ovim ustavom.
(3) Dok se ne izaberu federacijski, kantonalni i opcinski duznosnici u prijelaznom razdoblju u skladu sa clankom IX. 3. sadasnji administrativni aranzmani ostat ce na snazi u okviru Federacije, osim u opcini grada Mostara, kojom ce upravljati upravitelj Europske unije kroz dvije godine.
DODATAK USTAVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
INSTRUMENTI ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
KOJI IMAJU PRAVNU SNAGU USTAVNIH ODREDABA
1. Konvencija o sprijecavanju i kaznjavanju zlocina genocida, 1948.
2. Opca deklaracija o ljudskim pravima, 1948.
3. Zenevske konvencije I-IV. o zastiti zrtava rata, 1949. i Zenevski dopunski protokoli I-II. 1977.
4. Europska konvencija o zastiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950., te Protokol uz nju.
5. Konvencija u svezi s pravnim statusom izbjeglica, 1951. te dopunski protokoli iz 1966.
6. Konvencija o nacionalnosti udanih zena, 1957.
7. Konvencija o smanjenju broja osoba bez drzavljanstva iz 1961.
8. Europska socijalna povelja iz 1961. i Protokol 1 u dodatku.
9. Medjunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965.
10. Medjunarodni ugovor o gradjanskim i politickim pravima iz 1966. i dodatni Opcionalni protokoli iz 1989.
11. Medjunarodni ugovor o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966.
12. Medjunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije zena, 1979.
13. Deklaracija Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije temeljene na vjeri ili uvjerenju iz 1981.
14. Konvencija protiv mucenja i drugog okrutnog, nehumanog ili ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja iz 1984.
15. Europska konvencija o sprijecavanju mucenja i nehumanog ili ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja iz 1987.
16. Konvencija o pravima djeteta iz 1989.
17. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i clanova njihovih obitelji iz 1990.
18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS-a, Dio IV iz 1990.
19. Preporuke parlamentarne skupstine Vijeca Europe o pravima manjina, tocke 10.13 iz 1990.
20. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba koje su pripadnici nacionalnim ili etnickih, vjerskih ili jezicnih manjinama iz 1990.
21. Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima iz1992.
Na osnovu clanka IX 1. (1), a u svezi sa clancima VIII 1. (3) i IX 3. (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavotvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odrzanoj 23. lipnja 1994. godine, donosi
ODLUKU
O PROGLAŠENJU AMANDMANA I. NA USTAV
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE*
I
Proglasava se Amandman I. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici odrzanoj 23. lipnja 1994. godine.
II
Amandman I. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine cini sastavni dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i stupa na snagu u ponoc 23. lipnja 1994. godine
III
Ovu odluku objaviti u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
US broj 9/94.
23. lipnja 1994. godine
Sarajevo
Predsjedavajuci
Ustavotvornom skupstinom
Federacije BiH,
Mariofil Ljubic, s.r.
Na temelju clanka VIII. 1. (3), a u svezi sa clancima IX (1) i IX 3. (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavotvorna skupstina Bosne i Hercegovine, na 3. sjednici odrzanoj 23. lipnja 1994. godine usvojila je
AMANDMAN I.
NA USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE*
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza clanka V. 11. dodaje se novi clanak V 12., koji glasi:
5. Kantoni s zasebnim rezimom - Srednjobosanski i Neretvanski, cija ce se konacna imena ustanoviti federalnim zakonom, sukladno clanku I. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Clanak 12.
U kantonima Srednjebosanski i Neretvanski, s zasebnim rezimom primjenjuju se clanci V.1. do 11., Ustava Federacije, ukoliko se ne kose s odredbama ovog amandmana:
(1) Kantoni ce delegirati svoje nadleznosti iz clanka V. 2. (2) ako to opcina zahtijeva. Svaka ce opcina osvarivati loklanu samoupravu u skladu sa clankom VI. 2.(1).
(2) Odluke sto su od vitalnog interesa bilo koji od konstitutivnih naroda u kantonu zahtijevaju suglasnost vecine zastupnika u zakonodavnom tijelu kantona, ukljucujuci vecinu hrvatskih zastupnika i vecinu bosnjackih zastupnika. Primjena se ove odredbe moze zahtijevati vecinom glasova hrvatskih ili bosnjackih zastupnika. Ako je vecina preostalih zastupnika protiv primjene ove odredbe, osniva se zajednicka komisija hrvatskih i bosnjackih zastupnika radi rjesenja tog pitanja. Ukoliko komisija nije u mogucnosti rijesiti u roku od tjedan dana od pozivanja na ovu odredbu, pitanje ce po hitnom postupku rijesiti najvisi sud kantona, ako je to pitanje u iskljucivoj nadleznosti kantona. Ukoliko to pitanje nije u iskljucivoj nadleznosti kantona, odluku ce donijeti najvisi sud kantona, uz mogucnost zalbe Ustavnom Sudu Federacije.
(3) Kanton ima: pored predsjednika kantona i zamjenika predsjednika kantona.
a) Zamjenik predsjednika kantona bira se u skladu sa clankom V. 8. Pri izboru predsjednika i zamjenika predsjednika kantona, klub hrvatskih zastupnika i klub bosnjackih zastupnika u zakonodavnom tijelu kantona zasebno kandidiraju po jednu osobu. Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika kantona zahtijeva zajednicko prihvacanje oba kandidata, vecinom glasova u zakonodavnom tijelu kantona, ukljucujuci vecinu glasova hrvatskih zastupnika i vecinu glasova bosnjackih zastupnika. Ukoliko zajednicka kandidatura ne dobije potrebnu vecinu, klubovi ce ponovo razmotriti kandidaturu za predsjednika i zamjenika predsjednika kantona;
b) Izabrane osobe ce naizmjenice po godinu dana biti predsjednik, a potom zamjenik predsjednika kantona u razdoblju do dvije godine. Predsjednici kantona s zasebnim rezimom ne mogu pripadati istom konstitutivnom narodu;
c) Predsjednik ili zamjenik predsjednika kantona ne moze biti izabran vise od dva puta zaredom u toku dva dvogodisnja mandata;
d) Predsjednik i zamjenik predsjednika kantona mogu se smjenjeni dvotrecinskom vecinom glasova u zakonodavnom tijelu kantona, ukljucujuci vecinu glasova hrvatskih zastupnika i vecinu glasova bosnjackih zastupnika u zakonodavnom tijelu kantona;
e) Ako predsjednik ili zamjenik predsjednika umre, bude smjenjen ili je po misljenju vlade kantona, usvojenom konsenzusom, trajno nesposoban ispunjavati svoje ustavne duznosti sto proisticu iz njegova polozaja, postupak predvidjen gornjom tockom (3) a) provest ce u roku od trideset dana klubovi zastupnika da bi se popunilo ispraznjeno mjesto do kraja zapocetog mandata. Predsjednik ili zamjenik predsjednika kantona obnasat ce obje duznosti u roku predvidjenom u prethodnoj recenici ako, po misljenju vlade kantona usvojenom koncenzusom, onaj drugi odredjeno vrijeme nije u mogucnosti obavljati svoje duznosti. Ako se oba polozaja isprazne, za potrebito ce razdoblje predsjedatelj kantonalnog zakonodavnog tijela obavljati obje duznosti.
(4) Vladu kantona s zasebnim rezimom:
a) Imenuje predsjednika kantona, uz saglasnost zamjenika, predsjednika kantona. Imenovanje zahtijeva potvrdu dvotrecinskom vecinom glasova u zakonodavnom tijelu kantona;
b) Vlada kantona s zasebnim rezimom se sastoji od jednakog broja clanova iz reda hrvatskog i bosnjackog naroda, kao i odredjenog broja clanova koji predstavljaju ostale, imenovanih i odobrenih gornjom tockom 4. a).
(5) U ustavu kantona s zasebnim rezimom bit ce sadrzane odredbe kojima ce se otkloniti blokada u odlucivanju zakonodavnog tijela kantona prilikom donosenja prijeko nuznih zakona.
Na temelju clanka VIII.1.(3), a u svezi sa clancima IX.1. i IX.3.(1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavotvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine, na 14. sjednici odrzanoj 5. lipnja 1996. godine, donosi
ODLUKU
O PROGLAŠENJU AMANDMANA II - XXIV
NA USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I
Proglasavaju se Amandmani II - XXIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koje je usvojila Ustavotvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine na 14. sjednici odrzanoj 5. lipnja 1996. godine.
II
Amandmani II - XXIV na Ustav Fedracije Bosne i Hercegovine stupaju na snagu ponoc, 5. lipnja 1996. godine.
III
Ovu odluku objaviti u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
US broj 03-02-55/96
5. lipnja 1996. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Ustavotvornom skupstinom
Mariofil Ljubic, s.r.
Na temelju clanka VIII.1.(3), a u svezi sa clancima IX.1. i IX.3.(1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavotvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine je, na 14. sjednici odrzanoj 5. lipnja 1996. godine, usvojila
AMANDMANE II - XXIV
NA USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE*
AMANDMAN II
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se preambula koja glasi:
"Uvjereni da demokratske institucije temeljene na postivanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad izmedju sebe i svojih zajednica,
Odbijajuci nasilje rata,
U zelji da pridonesu unapredjenju mira,
U zelji da promicu slobodu pojednica i razvijaju slobodno trziste,
Vodjeni nacelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i Opcim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini, kao i njegovim aneksima (Opci okvirni sporazum), Narodi i gradjani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene drzave Bosne i Hercegovine, odlucni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najvise standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine".
AMANDMAN III
Clanak I.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"(1) Bosnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima, i gradjani Bosne i Hercegovine sa teritorija Federacije Bosne i Hercegovine, ostvarujuci svoja suverena prava, preoblikuju unutarnji ustroj teritorija Federacije Bosne i Hercegovine koji je definiran Aneksom II Opceg okvirnog sporazuma, tako da se Federacija Bosne i Hercegovine sastoji od federalnih jedinica sa jednakim pravima i odgovornostima.
(2) Federacija Bosne i Hercegovine jedan je od dva entiteta od kojih se sastoji drzava Bosna i Hercegovina, i ima svoju vlast, ovlastenja i odgovornost koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu izricito u nadleznosti institucija Bosne i Hercegovine."
AMANDMAN IV
Clanak II.A.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Buduci da se nacela, prava i slobode utvrdjeni u clanku II Ustava Bosne i Hercegovine primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, slijedece odredbe odnose se na Federaciju."
AMANDMAN V
Stavak 1. clanka II.A.2., Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u prvoj recenici mijenja se i glasi:
"Federacija ce osigurati primjenu najvise razine medjunarodno priznatih prava i sloboda utvrdjenih u dokumentima navedenim u dodatku ovog Ustava."
AMANDMAN VI
Clanak II.A.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Opceg okvirnog sporazuma na povrat svekolike imovine koje su lisene tijekom etnickog progona i neprijateljstava od 1991. godine, te na nadoknadu svekolike imovine koja im se ne moze povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzete pod prisilom, posebice one sto se odnose na odreknuce od prava na zemlju i drugi imetak, su nistavne.
Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog clanka uredit ce se federalnim zakonodavstvom."
AMANDMAN VII
Clanak II.A.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Stjecanje i prestanak drzavljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz slijedece uvjete:
a) nijedna se osoba ne moze lisiti drzavljanstva proizvoljno, ili na nacin koji bi je ostavio bez drzavljanstva;
b
) nijedna se osoba ne moze lisiti drzavljanstva Federacije po osnovu spola, rase, boje koze, jezika, vjere, politickog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i drustvenog podrijetla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, rodjenja ili bilo kojeg drugog statusa;
c) svi drzavljani Federacije su, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, i drzavljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o drzavljanstvu utvrdjenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pravo i na drzavljanstvo druge drzave."
AMANDMAN VIII
Clanak III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"U iskljucivoj su ovlasti Federacije:
a) organiziranje i vodjenje odbrane Federacije, zastita njenog teritorija, ukljucujuci osnivanje zajednickog zapovjednistva svih vojnih snaga u Federaciji, nadzor nad vojnom proizvodnjom, zakljucivanje vojnih sporazuma sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, te suradnja sa stalnim komitetom za vojna pitanja i s Vijecem ministara u odbrani Bosne i Hercegovine,
b) drzavljanstvo Federacije,
c) utvrdjivanje gospodarske politike, ukljucujuci planiranje i obnovu, te politiku koriscenja zemljista na federalnoj razini,
d) donosenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,
f) dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine,
g) utvrdjivanje energetske politike, ukljucujuci raspodjelu izmedju kantona, te osiguranje i odrzavanje potrebne infrastrukture,
h) financiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima."
AMANDMAN IX
U clanku III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tekst pod d) i f) mijenja se i glasi:
"d) komunikacijska i prometna infrastruktura, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine,
f) provedba zakona i drugih propisa o drzavljanstvu i putnim ispravama drzavljana Bosne i Hercegovine sa teritorija Federacije, i o boravku i kretanju stranaca."
Tekst pod g) brise se.
AMANDMAN X
U clanku IV.A.20. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tekst pod f) mijenja se i glasi:
"f) davanja ovlasti kantonima da zakljucuju sporazume sa drzavama i medjunarodnim organizacijama, uz suglasnost Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupstina zakonom odluci da im nije potrebna takva suglasnost."
Tekst pod g) brise se.
Tekst pod h) mijenja se i glasi:
"h) odobravanje, vecinom glasova, sporazuma sa drzavama i medjunarodnim organizacijama, uz prethodnu suglasnost Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovina zakonom odluci da im nije potrebna takva suglasnost."
AMANDMAN XI
Clanak IV.B1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Predsjednik Federacije predstvlja i zastupa Federaciju i sef je federalne izvrsne vlasti."
AMANDMAN XII
Clanak IV.B.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Vlada Federacije sastoji se od premijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika premijera i ministara, od kojih svaki ima zamjenika. Nijedan zamjenik, ukljucujuci zamjenika premijera, ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar."
A
MANDMAN XIII
U clanku IV.B.7. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tekst pod a), d) i e) mijenja sa i glasi:
Tekst pod a)(V) mijenja se i glasi:
"a)(V) potpisivanje i ratificiranje medjunarodnih sporazuma u ime Federacije."
T
ekst pod a)(VI) brise se.
Tekst pod d) brise se.
Tekst pod e) (I) mijenja se i glasi:
"e)(I) obnasa duznosti ministra."
AMANDMAN XIV
U clanku IV.C.3.10(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, iza tocke b) dodaju se nove tocke c) i d), cime dosadasnje tocke c) i d) postaju tocke e) i f):
"c) izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti;
d) izmedju opcine i grada;"
Tekst pod 10(2)d), mijenja se i glasi:
"d) na zahtjev premijera, zamjenika premijera ili pak doticnog kantonalnog predsjednika, utvrdjuje je li neki predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom ustavu."
AMANDMAN XV
C
lanak V.1.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"(1) Svaki kanton moze prenijeti svoje ovlasti na opcinu i grad na svom teritoriju ili na federalnu vlast.
(2) Svaki kanton moze na opcinu i grad na svom teritoriju prenijeti ovlasti u svezi s naobrazbom, kulturom, turizmom, lokalnim poslovanjem i karitativnom djelatnoscu te radiom i televizijom, a duzan je to uciniti ako glede nacionalnog sastava vecinsko pucanstvo te opcine, odnosno grada nije vecinsko pucanstvo u kantonu kao cjelini.
(3) Svaki kanton moze zakljucivati medjunarodne sporazume uz prethodnu suglasnost Parlamenta Federacije i Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine njena suglasnost nije potrebna."
AMANDMAN XVI
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza glave: "VI - OPCINSKE VLASTI", dodaje se nova glava, koje glasi:
" VI.A. GRADSKE VLASTI
(1) Za podrucje dvije ili vise opcina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama gradjana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.
Odgovornosti grada obuhvataju:
a) financije i poreznu politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima,
b) zajednicku infrastrukturu,
c) urbanisticko planiranje,
d) javni promet,
e) druge nadleznosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu opcine.
(2) Grad ima statut koji mora biti sukladan ovom ustavu, kantonalnom ustavu i kantonalnom zakonodavstvu.
(3) Grad ima gradsko vijece, ciji sastav cini jednak broj vijecnika iz svake opcine, a broj vijecnika, postupak izbora i trajanje mandata utvrdjuje se statutom.
Gradsko vijece ne moze imati manje od 15, a niti vise od 30 vijecnika.
(4) Gradsko vijece:
a) priprema i dvotrecinskom vecinom usvaja statut grada,
b) bira gradonacelnika,
c) donosi budzet grada,
d) donosi propise u izvrsavanju prenesenih ovlasti i vrsi druge ovlasti utvrdjene statutom.
(5) Odgovornost gradonacelnika je:
a) imenovanje i smjenjivanje gradskih duznosnika,
b) provedba gradske politike i izvrsavanja gradskih propisa,
c) osiguranje suradnje gradskih duznosnika sa obudsmanima,
d) podnosenje izvjestaja gradskom vijecu i javnosti o provedbi gradske politike.
(6) Grad ostavruje prihode oporezivanjem, zaduzivanjem i na drugi nacin, sukladno zakonu."
AMANDMAN XVII
Clanak VII.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Medjunarodni odnosi Federacije moraju biti sukladni sa medjunarodnim subjektivitetom, teritorijalnim integritetom i kontinuitetom Bosne i Hercegovine."
AMANDMAN XVIII
Clanak VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Medjunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi glede Bosne i Hercegovine i Federacije, te opca pravila medjunarodnog prava cine dio zakonodavstva Federacije. U slucaju nesuglasja medjunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava medjunarodni ugovor, odnosno sporazum."
AMANDMAN XIX
Clanak VII.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"(1) Sporazum s drzavama i medjunarodnim organizacijama potpisuje i ratificira u ime Federacije predsjednik Federacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji samo ako ih odobri Parlament Federacije uz prethodnu suglasnost Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine, osim ako Parlament Federacije, odnosno Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine nisu svojim zakonom predvidjeli da za takve vrste medjunarodnih sporazuma nije potrebna takva suglasnost.
(2) Predsjednik Federacije, na prijedlog premijera, moze otkazati medjunarodne sporazume ukoliko mu to dopusti Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine, a duzan je tako postupiti kad to zahtijeva Parlament Federacije uz suglasnost ili po zahtjevu Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine. "
AMANDMAN XX
Clanak IX.2.(1)c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine brise se.
AMANDMAN XXI
Clanak IX.4.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"(1) Prvi izbori za Zastupnicki dom, Dom naroda, kantonalna zakonodavna tijela i opcinska vijeca odrzat ce se sukladno Aneksu III Opceg okvirnog sporazuma.
Kasniji izbori odvijat ce se po izbornim zakonima koje donese Parlament Federacije."
Tekst pod (3) mijenja se i glasi:
"(3) Nijedna osoba koja izdrzava kaznu izrecenu od strane Medjunarodnog suda za bivsu Jugoslaviju i nijedna osoba koja je optuzena od strane Medjunarodnog suda za bivsu Jugoslaviju, a koja se ne pojavi pred Sudom po njegovom pozivu, ne moze se kandidirati ili obnasati naimenovanu, izbornu ili neku drugu javnu funkciju na teoritoriji Federacije."
AMANDMAN XXII
Clanak IX.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"Ovaj ustav primjenjuje se u opcinama grada Mostara i gradu Mostaru dok je pod upravom Evropske unije, ako drugacije ne odluci upravitelj Evropske unije, koji ne smije odstupiti od poglavlja II. o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Predsjednik Federacije tijekom razdoblja uprave Evropske unije konzultira se s upraviteljem glede olaksavanja pune primjene ovog ustava u gradu Mostaru cim se to razdoblje okonca."
AMANDMAN XXIII
Clanak IX.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:
"(1) Ustavotvorna skupstina Federacije koju cine zastupnici Skupstine Republike Bosne i Hercegovine izabrani na izborima 1990. godine nastavlja s radom do konstituiranja Parlamenta Federacije sukladno s Aneksu III i IV Opceg okvirnog sporazuma.
(2) U periodu do konstituiranja Predsjednistva Bosne i Hercegovine sukladno Aneksu III i IV Opceg okvirnog sporazuma, civilno zapovjedanje Armijom Bosne i Hercegovine, ukljucujuci i imenovanje vojnih casnika, vrsit ce predsjednik Predsjednistva Bosne i Hercegovine, a civilno zapovjedanje Hrvatskim vijecem odbrane, ukljucujuci i imenovanje vojnih casnika vrsit ce predsjednik ili dopredsjednik Federacije koji je iz reda hrvatskog naroda.
(3) Dok se ne izaberu federacijski, kantonalni i opcinski duznosnici u prijelaznom razdoblju u skladu s clankom IX.3. sadasnji administrativni aranzmani ostat ce na snazi u okviru Federacije, osim u opcinama grada Mostara i gradu Mostaru kojim ce upravljati upravitelj Evropske unije kroz razdoblje o kojem se dogovore Evropska unija i predsjednik i dopredsjednik Federacije."
AMANDMAN XXIV
U Dodatku Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, iza tocke 21. dodaje se nova tocka 22. koja glasi:
"22. Okvirna konvencija za zastitu nacionalnih manjina iz 1994."
US broj 9/96
5. lipnja 1996. godine
Sarajevo
Predsjedavajuci
Ustavotvornom skupstinom
Mariofil Ljubic, s.r.
Na osnovu clanka VIII.1.(3), a u svezi sa clankom IX.1.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odrzanoj 29. travnja 1997. godine i na sjednici Zastupnickog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odrzanoj 6. svibnja 1997. godine, donosi
ODLUKU
O PROGLAŠENJU AMANDMANA XXV I XXVI NA
USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I
Proglasavaju se Amandmani XXV i XXVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koje je usvojio Parlament Federacije na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odrzanoj 29. travnja 1997. godine na sjednici Zastupnickog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odrzanoj 6. svibnja 1997. godine,
II
Amandmani XXV i XXVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine stupaju na snagu u ponoc, 6. svibnja 1997. godine.
III
Ovu odluku objaviti u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
PF broj 24/97
8. svibnja 1997. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s.r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubic, s.r.
Na temelju clanka VIII.1.(3) a) i b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odrzanoj 29. travnja 1997. godine, i na sjednici Zastupnickog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odrzanoj 6. svibnja 1997. godine, usvojio je
AMANDMANE XXV I XXVI*
NA USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
AMANDMAN XXV
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza poglavlja "VI.A. Gradske vlasti" iza tocke (1) dodaje se nova tocka (2) koja glasi:
"Sjedista kantona s posebnim rezimom ce se organizirat na osnovu istih principa".
Toc. 2. i 3. postaju toc. 3. i 4., a iza nove tocke 4. iza stavka 2. dodaje se novi stavak koji glasi:
"U slucaju Grada Mostara Gradsko vijece nastavit ce raditi sa postojecim brojem vijecnika, s tim da ce se broj vijecnika uskladiti sa odredbama prethodnog stavka najkasnije do slijedecih lokalnih izbora.
Ostale specificnosti Grada Mostara uzet ce se u obzir prilikom odredjivanja broja vijecnika i postupka za njihov izbor".
Dosadasnje toc. 4, 5. i 6. postaju toc. 5, 6. i 7.
AMANDMAN XXVI
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza glave VI.A. "Gradske vlasti" dodaje se nova glava, koje glasi:
"VI.B. Organizacija Sarajevo
1. U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave.
Ustavom Kantona Sarajevo bit ce uredjeno koje opcine ulaze u sastav Grada Sarajeva.
2. Sastav i nacin odlucivanja organa Grada Sarajeva odrzava multieticnost i posebnost Grada Sarajeva kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine.
3. Nadleznost, organizaciona struktura i nacin odlucivanja organa Grada Sarajeva utvrdjuje se Ustavom Kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada, u skladu sa ovim ustavom.
PF broj 23/97
8. svibnja 1997. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s.r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubic, s.r.
Na osnovu clana 136. Poslovnika Predstavnickog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novineFederacije BiH", broj 8/97), Predstavnicki dom Palamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odrzanoj 6. maja/svibnja 1997. godine, donio je
PREPORUKU
I
Potrebno je da Hercegovacko-neretvanski kanton i Srednje-bosanski kanton usklade ustavu kantona sa Amandmanom XXV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, te da Skupstina Hercegovacko-neretvanskog kantona usvoji amandmane na ustav kantona u onom sadrzaju koji je dogovoren na Forumu Federacije od 14. aprila/travnja 1997. godine.
II
Ovu preporuku objaviti u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
"Rastrgajmo paklenu mrežu koju nam je svima naš općeniti neprijatelj razapeo;
Zaboravimo na nepravde i uvrede koje smo jedni od drugih pretrpjeli;
Pripišimo svu nesreću našu njezinim početnicima, a ne narodima našim;
Oprostimo neprijateljima našim, i nastojmo da nam u buduće ne mogu škoditi;
Pomirimo se i pobratimo, te se zakunimo jedan za sve i svi za jednoga;
Zakunimo se na svetom grobu naših mučenika, a taj je grob cijela naša domovina,
zakunimo se da ćemo dostojno osvetiti oce naše,
a osveta nam budi svih nas sloboda, jednakost i bratinstvo."
Dr. Ante Starčević
Sveta prava našeg naroda...
"Ova naša stranka sudi da joj je vrijeme nastaviti svoje dosadašnje poslovanje…
Kako je znano, ovo je poslovanje:
Skidati krinke onim, koji su naš narod kojekakovimi načini i sredstvi turnuli do poniženja i nesreće,
ter nastoje da ga u tom stanju drže.
Na zakonitu temelju stojeć, branit ili iskat,
pravnim načinom i pravičnim sredstvi,
sveta prava našeg naroda i naše Domovine."
dr. Ante Starčević
Narodne mane...
"Mi Hrvati imamo dvie narodne mane, iz kojih izvire sva naša nesreća:
mi svakomu vjerujemo bez da promišljamo, i lako zaboravljamo krivice, koje nam drugi učine.
Ali mi bar za čas, u sadašnjosti, ne primamo pljuske za poljubce, krivicu za pravo, tlačenje za ljubav;
mi ćemo današnje zlo i krivicu današnju do sutra zaboraviti, pa, ako nam tko liepu rieč kaže, ponašati ćemo se kao da nismo bili prevareni,
kao da krivica ni zala nikada nije bilo i kao da ih već nikada ne može biti;
nu danas, dok ne zaboravimo zlo i dok nove prazne rieči ne čujemo, mi se držimo, kako valja."
